Upoznajte se s post-COVID sindromom
Post-COVID sindrom definiramo kao simptome koji su prisutni i nakon 12 tjedana od početne infekcije COVID-19, a ne mogu biti objašnjeni nekim drugim stanjem ili bolesti.
Akutna faza infekcije sa SARS-CoV-2 virusom
SARS-CoV-2 je vrlo zarazan virus koji uzrokuje bolest nazvanu COVID-19. Prenosi se kapljicama koje nastaju prilikom kihanja i kašljanja zaražene osobe, a ulazno mjesto virusa su nos, usta i oči. Najčešći simptomi akutnog COVID-19 su: kašalj, temperatura, umor, bolovi u mišićima, teže disanje pri kretanju, iskašljavanje sluzi i gubitak apetita/okusa/mirisa. Većina bolesnika bit će liječena u kućnim uvjetima, a simptomi će se postupno smanjivati i u potpunosti proći unutar nekoliko tjedana.
Koliko dugo će trajati moji simptomi?
Možda će vaši simptomi trajati tjednima ili mjesecima, pogotovo ako ste imali teži oblik bolesti i bili bolnički liječeni. Ukoliko simptomi traju između 4 i 12 tjedana nakon početne infekcije, govorimo o produljenom simptomatskom COVID-19, dok post-COVID sindrom definiramo kao simptome koji su prisutni i nakon 12 tjedana, a ne mogu biti objašnjeni nekim drugim stanjem ili bolesti.
Kako se mogu osjećati nakon akutne faze COVID-19?
Nakon faze akutne bolesti, mogu zaostati i fizički i psihički simptomi. Najčešći fizički simptomi uključuju umor, kratkoću daha, bol u prsima i kašalj, dok su nešto rjeđe prisutni poremećaji mirisa i/ili okusa, bolovi u zglobovima i/ili mišićima, glavobolja, gubitak apetita, smetnje ravnoteže, ispadanje kose, pojačano znojenje i proljev. Od psihičkih i kognitivnih poteškoća, najčešće se spominju loše raspoloženje, tjeskoba, nervoza, problemi s pamćenjem i koncentracijom te nesanica. Ovi simptomi mogli bi vam otežati svakodnevne aktivnosti koje ste prije bolesti mogli samostalno obavljati. Važno je za naglasiti da se morate javiti svom liječniku ukoliko imate značajne i potencijalno ugrožavajuće simptome (osobito od strane dišnog sustava) koji se ne poboljšavaju (ili se čak pogoršavaju) s vremenom ili su se prvi put pojavili (novonastali) u fazi oporavka.
Umor
Nakon preboljele akutne bolesti, a osobito ako ste liječeni u bolnici, vjerojatno ćete primijetiti da razina vaše energije varira iz dana u dan te da vas pojačano umara šetnja ili hod po stepenicama i izvođenje svakodnevnih aktivnosti. Izuzetno je važno prilagoditi aktivnosti kako biste uštedjeli energiju. Bilo bi korisno pratiti i zapisivati koliko su vam zamorne pojedine aktivnosti kako bi vam to pomoglo u boljem razumijevanju obrasca vašeg umora i boljoj prilagodbi. Zamislite da u danu raspolažete s deset baterija energije. Ranije vam je za tuširanje možda bilo dovoljno pola jedne baterije, a dok se oporavljate će vam za istu radnju biti potrebe dvije baterije. To znači da će vam preostati samo 8 baterija za ostatak dana. Stoga je važno organizirati dnevnu rutinu na način koji vam omogućava završiti najvažnije radnje u vrijeme dok imate najviše energije (npr. rano ujutro). Također, važno je dobro isplanirati aktivnost, kako biste je proveli uz što manje trošenja fizičke snage. Uzmite u obzir da si trebate ostaviti dovoljno vremena (izvršite zadatke umjerenom brzinom i izbjegavajte žurbu jer žurba troši više energije) da dovršite aktivnost, a u istu uključite i faze odmora. Tijekom aktivnosti razmišljajte o disanju i pokušajte lagano i pravilno disati i ne trošite energiju nepotrebno (npr. sjedite umjesto da stojite dok slažete odjeću ili pripremate hranu). Razmotrite i svoju tjednu rutinu i rasporedite naporne aktivnosti (npr. poput odlaska u kupovinu) ravnomjerno tijekom tjedna i odredite svoje prioritete. No, ostanite aktivni. Na taj način si također pomažete podići razinu energije jer vas pretjerano mirovanje može učiniti još umornijima. Jednom kad postignete da je razina aktivnosti koju provodite stabilna, pokušajte polagano i nježno podići razinu.
Kratkoća daha
Ukoliko je nakon akutne faze bolesti zaostala kratkoća daha ili osjećaj nedostatka zraka, od pomoći vam može biti spavanje na povišenom (više jastuka) te naginjanje gornjeg tijela prema naprijed u sjedećem ili stajaćem položaju. Vježbe disanja vam također mogu pomoći u smanjivanju utjecaja zaostalih poteškoća s disanjem na vaše svakodnevne aktivnosti. U mirovanju možete vježbati kontrolirano (opuštajuće) disanje na način da opustite ramena i vrat i polagano udišete (sve dok ne osjetite da su vam se cijela pluća napunila zrakom) i izdišite kroz nos, ili nos i usta ako vam je teško disati na nos. Kako biste u potpunosti svladali tehniku, stavite jednu ruku na prsni koš, a drugu na trbuh. Ukoliko ste opušteni, vaš trbuh će prilikom udisaja ruku izbočiti prema van dok se ruka položena na prsni koš gotovo neće pomaknuti. Prilikom izdisaja, trbuh će se ponovno uvući. Dok izdišete, zamislite da vas s izdahnutim zrakom napušta i sva napetost i pokušajte osjetiti opuštenost i mirnoću. Također, možete u svome prostoru pronaći nešto izgleda pravokutnika (npr. vrata ili ekran televizora) i pratiti stranice pravokutnika očima dok dišete – udišite dok traje kratki dio (kraća stranica vrata ili televizora), zastanite pa izdišite dok očima pratite dugu stranicu. Vježbu ponavljajte više puta dnevno. Za vrijeme hodanja ili penjanja uz stepenice – udišite tijekom jednog koraka a izdišite tijekom dva koraka. Više o pravilnom disanju možete naći na www.hrvatskakucadisanja.hr
Bol u prsima
Postoji nekoliko različitih tipova boli u prsima koje treba pokušati razlikovati. Nespecifična bol u prsima – može se pojaviti bilo gdje u prsnom košu. Lokacija se može mijenjati od epizode do epizode, no najčešće se javlja u području ispod razine lijeve bradavice. Može biti i tupa i oštra i može trajati kratko (sekundu dvije), ali i minutama pa čak i satima, no nije povezana (ne izaziva ju niti ju pojačava) s fizičkom aktivnosti. Uzrok ovog tipa boli u prsima najčešće ostane nepoznat. Mišićno-koštana bol – može biti ograničena na manje područje ili biti raširenija i zahvaćati cijeli mišić (mialgija). Zahvaćeno područje je često bolno na dodir, a kretnje tijela pogoršavaju bol. Pleuritična bol – oštra bol koja nastaje kao posljedica upale plućne ovojnice (pleure) i pojačava se na duboki udisaj ili kašalj. Slična bol može upućivati i na upalu srčane ovojnice (perikarda), ali je u tom slučaju jače izražena u ležećem položaju, a smanjuje se posjedanjem. Pleuritička bol može biti uzrokovana i ugruškom u plućnoj cirkulaciji (embolija). U tom slučaju je nastanak boli uglavnom nagao i udružen s drugim simptomima poput zaduhe odnosno kratkoće daha i pogoršanja tolerancije napora. Anginozna bol u prsima uzrokovana je suženjem ili blokadom srčanih krvnih žila (koronarnih arterija) i tipično se osjeća kao jako stezanje ili pritisak ili težina na prsnom košu, a može se širiti u jednu ili obje ruke te donju vilicu. Anginozna bol se najčešće pogoršava u naporu a smanjuje/nestaje u mirovanju. Također, može se pogoršati izlaskom na hladnoću. U oporavku od COVID-a najčešće se javljaju nespecifična i mišićno-koštana bol u prsima. No, ukoliko osjetite naglu jaku bol koja traje više od 15 minuta ili je udružena sa mučninom, povraćanjem, znojenjem, zaduhom ili gubitkom svijesti, svakako se odmah javite svome liječniku ili u najbližu hitnu ambulantu.
Kašalj
Ukoliko vas muči suhi kašalj, pomoći vam može pijenje dosta tekućine (osobito toplih napitaka poput čaja s medom ili limunade s medom) i udisanje pare (parna inhalacija – posudu s vrućom vodom stavite na čvrstu podlogu (npr. stol) i stavite glavu preko nje). Navedene mjere pomoći će i kod kašlja s iskašljavanjem sluzi. Osim toga, ako imate produktivan kašalj, pokušajte se kretati (može pomoći kod pomicanja sluzi i lakšeg iskašljavanja), a ako ležite – ležite na boku što je moguće ravnije (kako bi olakšali dreniranje odnosno izlazak sekreta iz bronha).
Emocionalne posljedice COVID-19
Bez obzira jeste li u akutnoj fazi bolesti imali blaže ili teže simptome, a osobito ako ste liječeni u bolnici zbog težeg oblika bolesti, iskustvo s COVID-19 može biti vrlo zastrašujuće. Stoga je razumljivo je da ovo iskustvo može utjecati i na vaše psihološko i emotivno stanje. Neke od poteškoća koje možda imate uključuju osjećaj tjeskobe, zabrinutost, loše raspoloženje, loš san, zaboravljivost i otežanu koncentraciju. Ono što možete napraviti kako biste si pomogli jest izbjegavati gledanje vijesti ili društvenih mreža (ako u vama izazivaju tjeskobu), razgovarati s obitelji i prijateljima, pokušati naći aktivnosti koje su vam ugodne i opuštajuće i usredotočiti se na ono što imate pod kontrolom (poput dobre prehrane). Svakako budite blagi prema sebi ako postoje neke stvari koje vam je teže učiniti i podsjetite se da za oporavak treba vremena. Pokušajte koristiti tehnike relaksacije jer vam opuštanje, osim što je važan dio očuvanja energije, može pomoći da kontrolirate tjeskobu i smanjite bol i nelagodu. Jedna od tehnika može biti zamišljanje sebe na mirnom mjestu. Zatvorite oči i razmislite o detaljima tog mjesta – koje boje i oblike možete vidjeti, čujete li kakve zvukove, je li toplo ili hladno i kakav je osjećaj tla. Provedite neko vrijeme zamišljajući o navedenim detaljima. No, ako se unatoč svemu i dalje osjećate preplavljeno svojim simptomima, obratite se svom liječniku. Za psihološku pomoć radnim danom i vikendom od 8 do 20 sati, možete se obratiti i na brojeve telefona: 099 52 70 126 i 099 52 70 12.
Kada se javiti liječniku?
Duljina vremena potrebnog za oporavak od COVID-19 varira od osobe do osobe, a često ovisi i o težini akutne faze bolesti. Što su simptomi ozbiljniji, to će vam trebati više vremena vratiti se onome što je za vas normalna rutina. No, ako se vaši simptomi ne smanjuju kroz tjedne oporavka, ako su prisutni i nakon 6 do 8 tjedana od završetka akutne faze bolesti, ako se pogoršavaju, ili su novonastali, svakako kontaktirajte svog liječnika obiteljske medicine radi daljnjih pregleda.
